Europa razmišlja o nezamislivom: Uzvratiti Rusiji

Ruski dronovi i agenti pokreću napade diljem NATO država, a Europa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim: planira kako uzvratiti.

Ideje se kreću od zajedničkih ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg, koordiniranijeg pripisivanja hibridnih napada tako da se brzo i javno ukaže prstom na Moskvu, do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a, prema riječima dvaju visokih europskih vladinih dužnosnika i triju diplomata EU-a.

„Rusi stalno testiraju granice — kakav je odgovor, dokle možemo ići?“ primijetila je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. Potreban je „proaktivniji odgovor“, rekla je za POLITICO. „I nije razgovor taj koji šalje signal — nego djelovanje.“

"Koliko smo spremni tolerirati hibridno ratovanje?"

Ruski dronovi posljednjih su tjedana i mjeseci zujali iznad Poljske i Rumunjske, dok su misteriozni dronovi stvarali kaos na aerodromima i vojnim bazama diljem kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade lovačkih zrakoplova i mornaričkih plovila te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi kojom se prevozi vojna pomoć Ukrajini.

„Općenito, Europa i savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerirati ovakvu vrstu hibridnog ratovanja… [i] trebamo li razmotriti da i sami postanemo aktivniji u tom području“, rekao je prošlog tjedna za Welt TV njemački državni tajnik za obranu Florian Hahn.

Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubojice da u Ujedinjenom Kraljevstvu likvidiraju političke neprijatelje, optuživana je za dizanje u zrak skladišta oružja u Srednjoj Europi, pokušavala je destabilizirati EU financiranjem krajnje desnih stranaka, vodila rat na društvenim mrežama i pokušavala utjecati na izbore u državama poput Rumunjske i Moldove.

No razmjeri i učestalost aktualnih napada bez presedana su. Globsec, think tank iz Praga, izračunao je da je između siječnja i srpnja u Europi izvedeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, od strane osoba povezanih s Moskvom.

Putin: "Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Europe"

„Današnji svijet nudi mnogo otvoreniji — moglo bi se reći i kreativniji — prostor za vanjsku politiku“, rekao je ruski lider Vladimir Putin tijekom listopadske Valdai konferencije, dodajući: „Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Europe. Je li to samo retorika ili je vrijeme da i mi odgovorimo?“

Rusija EU i NATO možda vidi kao suparnike ili čak neprijatelje — bivši ruski predsjednik i sada zamjenik šefa Vijeća sigurnosti Kremlja Dmitrij Medvedev prošlog je mjeseca rekao: „SAD je naš protivnik.“ Ipak, Europa ne želi rat s nuklearno naoružanom Rusijom, pa mora smisliti kako odgovoriti na način koji odvraća Moskvu, ali ne prelazi crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog rata.

To ne znači povlačenje, tvrdi švedski načelnik obrane general Michael Claesson: „Ne smijemo si dopustiti da budemo u strahu i tjeskobi zbog eskalacije“, rekao je u intervjuu. „Moramo biti čvrsti.“

Dosad je odgovor bio jačanje obrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je najavio pojačavanje protudronske i protuzračne obrane na istočnom krilu saveza — poziv koji je ponovio i EU.

Čak i to razbješnjava Moskvu.

Europljani bi „trebali biti uplašeni i drhtati kao glupe životinje u krdu koje se tjera na klanje“, rekao je Medvedev. „Trebali bi se upišati od straha, osjećajući svoj skori i mučni kraj.“

Promjena smjera

Česte ruske provokacije mijenjaju ton u europskim prijestolnicama.

Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika radi zaštite poljske kritične infrastrukture poslije sabotaže željezničke pruge koja povezuje Varšavu i Kijiv, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za „državni terorizam“.

Nakon incidenta, šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas rekla je da takve prijetnje predstavljaju „ekstremnu opasnost“ za blok i da mora postojati „snažan odgovor“ na napade.

Prošlog tjedna talijanski ministar obrane Guido Crosetto osudio je „inertnost“ kontinenta suočenog s rastućim hibridnim napadima i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. Predložio je osnivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja, kibernetičke snage od 1.500 ljudi te vojno osoblje specijalizirano za umjetnu inteligenciju.

„Svi trebaju revidirati svoje sigurnosne procedure“, dodao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski u četvrtak. „Rusija očito eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU-a.“

Od riječi prema djelima

Unatoč sve oštrijoj retorici, što točno znači snažniji odgovor i dalje je otvoreno pitanje.

Djelomično je to zbog razlike između Moskve i Bruxellesa — potonji je više ograničen djelovanjem unutar pravila, prema Kevinu Limonieru, profesoru i zamjeniku ravnatelja pariškog think tanka GEODE.

„To otvara etičko i filozofsko pitanje: mogu li države koje se vode vladavinom prava priuštiti korištenje istih alata… i istih strategija kao Rusi?“ upitao je.

Zasad zemlje poput Njemačke i Rumunjske pooštravaju pravila koja bi vlastima omogućila obaranje dronova koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih objekata.

Nacionalne sigurnosne službe, u međuvremenu, mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofenzivne kibernetičke operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo navodno je 2017. hakiralo mreže ISIS-a kako bi došlo do informacija o njihovom ranom programu dronova.

Saveznici moraju „biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi“, rekla je Braže, i usredotočiti se na „povećanje situacijske svijesti — okupljanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi“.

Što to znači u praksi?

U praksi bi zemlje mogle kibernetičkim metodama ciljati sustave ključne za ruski ratni napor, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu u istočno-središnjoj Rusiji, gdje Moskva proizvodi dronove Shahed, kao i energetske objekte ili vlakove koji prevoze oružje, rekao je Filip Bryjka, politolog i stručnjak za hibridne prijetnje pri Poljskoj akademiji znanosti. „Mogli bismo napasti sustav i poremetiti njihovo funkcioniranje“, rekao je.

Europa također mora smisliti kako odgovoriti na ruske masovne kampanje dezinformiranja vlastitim nastojanjima unutar same Rusije.

„Rusko javno mnijenje… donekle je nedostupno“, rekao je jedan visoki vojni dužnosnik. „Moramo surađivati sa saveznicima koji imaju detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja — to znači da se suradnja mora uspostaviti i na području informacijskog ratovanja.“

Ipak, sve nove mjere „moraju imati uvjerljivu mogućnost poricanja“, rekao je jedan diplomat EU-a.

Pokazivanje snage

NATO je, sa svoje strane, obrambeni savez i oprezan je prema ofenzivnim operacijama. „Asimetrični odgovori važan su dio razgovora“, rekao je jedan NATO diplomat, ali „nećemo se spuštati na iste taktike kao Rusija“.

Umjesto toga, savez bi trebao staviti naglasak na demonstracije snage koje pokazuju čvrstoću i jedinstvo, rekla je Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a i suradnica londonskog think tanka Royal United Services Institute. U praksi to znači brzo objavljivanje je li Moskva iza nekog hibridnog napada i provođenje vojnih vježbi „bez najave“ na ruskoj granici s Litvom ili Estonijom.

U međuvremenu, NATO-ov Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji okuplja savezničke dužnosnike, također „pruža stručnost i obuku“ te izrađuje „politike za suzbijanje tih prijetnji“, rekao je Maarten ten Wolde, viši analitičar centra.

„Nedvojbeno je da treba učiniti više na području hibridnih prijetnji“, rekao je jedan visoki NATO diplomat, uključujući jačanje kolektivnog pripisivanja odgovornosti nakon napada i osiguravanje da se „raznim sredstvima pokaže da pazimo i da možemo fleksibilno premještati resurse.“